Svake godine, drugog utorka u veljači s ciljem promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe interneta i digitalnih tehnologija, posebice među djecom i mladima, diljem svijeta obilježava se Dan sigurnijeg Interneta (Safer Internet Day – SID).
Cilj ove aktivnosti je što sigurnije i odgovornije koristiti internet (računala i mobitele), osobito među djecom i mladima u svijetu. Od internetskog zlostavljanja preko društvenih mreža do digitalnog identiteta, svake godine Dan sigurnijeg interneta ima za cilj podići svijest o novonastalim izazovima u pogledu sigurnosti na internetu.
Tema ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta je “Uloga modernih alata u sigurnosti djece”. Cilj je razviti svijest djece o potencijalnim opasnostima umjetne inteligencije te potaknuti razvoj kritičkog razmišljanja.
Što je to umjetna inteligencija?
Umjetna inteligencija je sposobnost nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti. Njezin engleski naziv je Artificial Intelligence, zbog čega je nekada skraćeno zovemo „AI”.
Kako umjetna inteligencija uči?
Umjetna inteligencija uči tako što joj pokazujemo puno primjera i objašnjavamo što je ispravno, a što nije. Zamislite to kao da ide u školu. Mi joj dajemo puno informacija, poput slika, riječi ili brojeva, i pomažemo joj da shvati kako stvari funkcioniraju.
Dok proučava te primjere, uči prepoznavati obrasce – stvari koje se ponavljaju ili koje su slične. Što više vježba, postaje pametnija i bolje razumije što treba raditi. Kad nauči, može sama donositi zaključke, odgovarati na pitanja ili obavljati zadatke koristeći ono što je zapamtila.
Što trebamo znati o opasnostima umjetne inteligencije?
Umjetna inteligencija je vrlo korisna i može raditi puno zanimljivih stvari, ali ponekad se može koristiti na pogrešan način ili donijeti probleme ako nismo pažljivi.
Na primjer: ?
Lažne informacije
Umjetna inteligencija može stvarati slike, tekstove i video zapise koji izgledaju stvarno, ali nisu istiniti. To znači da netko može napraviti lažne vijesti ili videozapis koji zbunjuje ljude. Također, informacije koje nam nude alati umjetne inteligencije (poput ChatGPT-a), vrlo često budu pogrešne. Taj se fenomen zove “Halucinacija umjetne inteligencije”
Što znači kada umjetna inteligencija “halucinira”?
Kad kažemo da umjetna inteligencija “halucinira”, mislimo na to da daje odgovore koji nisu istiniti ili točni, iako izgledaju uvjerljivo. To ne znači da umjetna inteligencija sanja ili zamišlja stvari kao ljudi – jednostavno pogrešno poveže informacije koje ima.
Zašto se to događa?
•Nedostatak pravih podataka:
Ako umjetna inteligencija ne zna odgovor na pitanje, umjesto da kaže “Ne znam”, može pokušati smisliti odgovor koristeći informacije koje su joj dostupne.
•Kombiniranje podataka:
Umjetna inteligencija uči prepoznavanjem obrazaca iz velike količine informacija. Ponekad pogrešno spoji podatke i stvori nešto što zvuči uvjerljivo, ali nije istina.
•Cilj joj je uvijek odgovoriti:
Umjetna inteligencija je napravljena da pomogne, pa često pokušava dati neki odgovor, čak i kada nije sigurna da je u pravu.
Zašto je to važno?
Haluciniranje umjetne inteligencije može dovesti do širenja pogrešnih informacija, osobito ako ljudi vjeruju da su svi njeni odgovori točni. Zato je važno uvijek provjeriti informacije koje dobijemo od umjetne inteligencije, posebno kada zvuče čudno ili nevjerojatno.
Stoga, što mislite, možemo li vjerovati u sve što vidimo na internetu?
Sadržaj preuzet sa mrežne stranice https://www.dansigurnijeginterneta.org/
Dodatne informacije:
